Višednevna ekskurzija učenika sedmih razreda u Banjole
Autor: ADELA DEKANIĆ, 12. 6. 2019.
1. DAN 30. svibanj je i konačno smo dočekali taj dugo iščekivani dan, danas idemo na maturalac. Sastali smo se kod škole i s velikim nestrpljenjem i koferima konačno dočekali autobus. Prvo odredište je bio slatkovodni aquarium AQUATIKA u Karlovcu u kojem nije bilo baš zanimljivo, no ne možemo reći ni da je bilo tako dosadno. Na sljedećem stajalištu je našoj smotanoj prijateljici upao mobitel u WC šoljku. Nakon par sati provedenih u busu smijući se tom događaju, konačno smo stigli u Banjole. Upoznali smo se s objektom, raske su nam podijelile ključeve, a kad smo ušle u sobu ostale smo oduševljene prekrasnim pogledom na more. Do večere smo imali slobodno, poslije večere ne tako zanimljiv "disko", nakon toga smo se družili po sobama i upoznavali sa učenicima iz drugih škola. Moramo priznati da su nas raske dosta posjećivale....
2. DAN
Nakon ranog buđenja, naša draga prijateljica nas je razbudila svojim nesvjesnim "letenjem" iz kreveta, dobro smo se nasmijale i krenule na doručak gdje je počela naša opsesija rajčicama. Nakon doručka smo otišli u hotel spremiti se za obilazak Pule gdje smo posjetili: Pulsku Arenu, Zlatna vrata, Augustov Hram, Dvojna vrata, Herkulova vrata i nakon toga imali slobodno vrijeme za obilazak grada s društvom. U parku, u kojem smo se trebali sastati, neki dečki su nas izgađali vodenim balonima što je bilo smiješno onome koji promatra sa strane. Došli smo u hotel i imali slobodno vrijeme do večere. Nakon večere na kojoj smo jeli već spomenutu rajčicu, svi su išli šetat jer nitko nije htio ići u "disko", koji je izgledao kao dječji vrtić u sta su se i raske uvjerile...
3. DAN
Nakon još jednog "letenja" iz kreveta, zaputili smo se u Rovinj gdje smo posjetili Crkvu sv. Eufemije, imali slobodno vrijeme i odmah krenuli u Poreč. Nedaleko od Poreča imali smo ručak u jednom restoranu koji je bio vrlo ukusan.. Desert nas je iznenadio jer smo dobili sladoled, koji smo s užitkom pojeli. Zbog tehničkih teškoća, saznali smo da ne idemo u Istralandiju što nas je malo razočaralo. Vratili smo se u hotel i imali slobodno vrijeme. Neke učenice su kupile odbojkašku loptu pa nam nije bilo dosadno. Navečer smo išli u Pulu jer je vodič htio pokazati noćni život Pule. Imali smo slobodno i jako smo se dobro proveli.. Pri povratku smo vidjeli osvijetljen najveći kružni tok u Hrvatskoj. Tu večer nismo mogli ići jedni kod drugih jer smo imali "stražare" koji kao da su bili poslani iz pakla. Najjezivije je bilo kad je taj "stražar" donio stolicu, knjigu i za razliku od nas bezbrižno uživao u kasnim večernjim satima...
4. DAN
Nakon uobičajenog jutra, krenuli smo u Fažanu gdje smo čekali polazak broda za Brijune, koje smo obilazili vlakićem. Najsmješniji dio tog obilaska bio je kad je naša prijateljica zapjevala pjesmu "Izađi mala" slonici Lenki, koja se zaista odazvala i prošetala pred publikom. Bila je zanimljiva i papiga Koki, koja taj dan nije baš bila raspoložena za razgovor. Vratili smo se u Fažanu i krenuli za Istralandiju. Očarani Istralandijom uskočili smo u bazene i počela je avantura. Bilo je tu i malih nezgoda kao što su raskin poderani kupaći uzrokovan "prevelikim trenjem", kako bi naš nastavnik iz fizike rekao, i pedagoginjin slavni pad... Pri povratku u hotel pričali smo o doživljajima iz Istralandije. U ponoć smo se skupili pred vratima prijateljice te joj otpjevali "sretan rođendan" za slatki 14. rođendan..
5. DAN
Razočarani time što nam je to zadnje jutro u hotelu, htjeli smo se razvedriti i snimiti posljednje "letenje", ali bezuspješno.. Nakon doručka okupili smo se u hodniku hotela, jer su prijatelji u sobi pored naše izjavili kako su izgubili ključeve od sobe pa je, nakon izgubljenog vremena tražeći ključeve, jedan od njih izvadio ključeve, nasmijao se i rekao kako je zaboravio mobitel u sobi. Ručali smo i polako krenuli. Prvo smo išli u Opatiju gdje smo vidjeli slavni kip djevojke s galebom i stazu slavnih. Zatim smo išli u Ogulin gdje smo posjetili Ivaninu kuću bajki i vidjeli Đulin ponor. Iščekivajući spomenuto iznenađenje, raska nam je napokon priopćila da idemo u Burger King što nas je sve razveselilo. Poslije još jednog odmorišta, stigli smo ispred škole gdje su nas dočekali roditelji s kojima smo pošli kući i tim povratkom završila je naša avantura za pamćenje...
Bilo je tu mnogo lijepih i manje lijepih trenutaka no svi smo bili jedni uz druge i zauvijek ću pamtiti ovo..
Petra Vidaković i Ivana Šebalj, učenice 7.a razreda
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |