Pogled s planine (eTwinning projekt)

Datum objave: 14. lipnja 2023.

U međunarodnom eTwinning projektu „Pogled s planine”, učenici osmih razreda, pod vodstvom učiteljice Anice Imrek i učitelja Ivana Filipovića, surađivali su zajedno s partnerima iz Grčke, Turske i Hrvatske. Osnivačica projekta je iz Hrvatske, kao i većina partnera, pa nam je u ovome projektu to olakšalo rad i komunikaciju.

Teme su bile:

  1. Planina kroz foto-objektiv

Biokovo:

https://animoto.com/play/HURQG6XH32KkWOM3ciQXJg

Planine Bosne i Hercegovine:

https://drive.google.com/file/d/1V4hhVhNsv6aMCi73o65HrgSoKFu8VMDv/view?usp=share_link

  1. Međunarodni dan planina 11.12.
  2. Legenda s planine

Legenda s planine Papuk:

https://read.bookcreator.com/emD5tEIH2xhPwUBcIBQ1qCJMSQx2/EyIUgKLDTrq6qQD39gus7g

  1. Zaštićena biljka – endemska biljka

Kockavica, kukurijek, alpski jaglac i tisa:

 

 

 

 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5. Haiku pjesma o planini

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  1. Terenska nastava

NP Krka, Šibenik i Zadar:

https://drive.google.com/file/d/1eCKHjQDIkQEtwLSCmMCICZOv7to11zis/view?usp=drive_link

  1. Priča o planini
  2. Dan planeta Zemlje
  3. Izradi planinu

Ovim projektom htjeli smo da učenici nauče nešto novo o svojoj domovini i o njenim prirodnim ljepotama. Pogled na planinu je jako lijep, a pogled s planine je neprocjenjiv.

Upoznali smo mnoge planine naše domovine, ali i šire. Upoznajte i vi neke od njih.

Papuk je planina u istočnoj Slavoniji, na sjevernoj i zapadnoj granici Požeške kotline. Glavno obilježje Slavonije su nizinske ravnice. Iz te ravnice koja je nekada bila dno Panonskog mora izdižu se planine. Jedna od tih planina je Papuk koja se smatra najljepšom planinom Slavonije.

Krndija je gora u Slavoniji, nalazi se istočno od Papuka, sjeverno od Požege i Kutjeva. Najviši vrh Krndije je Kapovac, visok 790m. Cijela planina je šumovita, a na vrhu se nalazi televizijski odašiljač. Na Krndiji nalaze se vulkanske stijene.

Klek je mala planina koja se gotovo i ne vidi. Najviši vrh je na 1181m nadmorske visine. Nalazi se pokraj Velike Kapele.

Biokovo je planinski lanac Dinarida s vrhom Sveti Jure (1762 m) kao drugim najvećim vrhom u Hrvatskoj. Vrh Sveti Ilija i njegov hrbat nalaze se sjeverozapadno od središnjega dijela Biokova, iznad zaseoka Rastovca u općini Zagvozdu. Ime vrha i nadmorska visina su napisani na kamenu ispred ulaza u kapelicu, a žig je ugrađen u desni zid kapele. Kapelica posvećena Svetom Iliji Gromovniku se nalazi na samom vrhu, i jedan je od najljepših i najizvornijih sakralni objekata na Biokovu, autohtono zdanje sazidano na starim temeljima i kompletno obnovljeno od mještana župe Zagvozd 2000. godine.

Alpe su planinski lanac između Srednje i Južne Europe.Alpe su duge 1200 kilometara i široke oko 150 kilometara. Alpe se prostiru po osam država koje nazivamo alpske države, to su; Francuska, Monako, Italija, Švicarska, Njemačka, Lihtenštajn, Austrija i Slovenija. Najviši vrh Alpa je Mont Blanc koji se nalazi na granici Italije i Francuske. Na Alpama su najvažnije šume, stočarstvo i turizam. Snježna granica je na 2700 metara pa zbog toga na Alpama još ima glečera, najveći glečer je Aletsch.

Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njeni najviši vrhovi – Konj 1866 m, Kamešnica 1809 m i Garjata 1773 m – nalaze se na teritoriju Bosne i Hercegovine. Zbog teškog terena na planini nema graničnih oznaka a obzirom da nije bila zahvaćena ratnim djelovanjima, nema minski sumnjivih područja pa se može slobodno i bezbrižno planinariti. Vrh Kamešnica je prostran i travnat. Obilježen je natpisom na kamenu na kojem je istaknuta i nadmorska visina.

Tušnica je planina u jugozapadnoj Bosni, koja se u cijelosti prostire na području općina Livno i Tomislavgrad. Navodi se kako je poznata po bogatim nalazištima mrkog uglja. Vitrenik je sa 1697m nadmorske visine najviši vrh Tušnice.

Vranica je najpoznatija rudna planina u BIH, između gradova Uskoplja na zapadu i Fojnice na istoku. Nalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa i Bosne. Najviši vrh je Nadkrstac na visini od 2112m.

Šator ili Šator planina je planina koja se nalazi istočno od Bosanskog Grahova i Grahovskog polja te čini dio oboda Grahovskog, Glamočkog i Livanjskog polja. Najviši vrh planine je Veliki Šator  (1872 m),  greben s oštrim vrhom i golim, strmim stranama, piramidalnog oblika, po čemu je čitava planina dobila ime. Ispod glavnog vrha na visini 1488 m leži Šatorsko jezero, jedno od najljepših dinarskih glacijalnih jezera. U bistroj, modrozelenoj boji, ogledaju se litice Malog i Velikog Šatora i Babine grede, koje opkoljavaju jezero sa sjeverne istočne i južne strane.

Anica Imrek, prof. matematike i informatike

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Skip to content